aSak 11:12-13; Jer 32:6-9

Matthew 27

Diga Lok Ka Ne Iesu Uto At Ne Paelat

(Mk 15:1; Lu 23:1-2; Jo 18:28-32)

1Ga maxantamak suubu nedi axap lavamaasa silok eburu mi loxongkulao silok at lubungmixin me Judaia diga li levendoxoma atdi mumu ne Iesu do diba sev amer i. 2Diga xoxo alis lukngen la diga sat ka i uto at ne Paelat, ni laradi gomgo boro Rom.

Lanmet At Ne Judas

(Gu 1:18-19)

3La ne Judas, laradi ga song araba ne Iesu, ga ven i do diga gagas kusu dina sev amet ne Iesu, la neni ga umsu mi lainbulu silok la ga lox ekun lodoxoma ren la ga raba amlong lavantun sangaun levempilas gamgames ti lavamaasa eburu mi loxongkulao silok. 4Ni ga lok, “Nia ara lok pam laxakapmek silok, la ara raba vam limixin esep mi laradi xopmen taxakapmek teren, la i auret ta loxonaleng kusu dina sev amer i.”

La diga lok tin, “Kopmen tekot at nom atnama. Lavanga nga nom taram!”

5Kuren la ne Judas ga lu abeles mi mo levempilas gamgames to at loogu laplavang la ga onon; melemu neni gat pas la ga xut amer i.

6Lavamaasa silok diga lok ka mo levempilas gamgames la diga lok, “Anai levempilas i ru katling luunun ti lorooro at laradi la Lenavolo i tong i do ixo epovo bok ba xusu ataba lok li i ro at loxot lili pilas.” 7La diga epaase mumu i la diga un kaka loxongkangka, laasen teren Laraamang Pota, kusu rik mitmit limixin kadiong. 8Kuren la diga so asen mo loxot do ‘Loxongkangka at Lada,’ ise at na levenaleng mo laasen ik lok. 9At na mun levempanga la levelinga at leeme vapaase alii ne Jeremia ga sorun, ni ga lok,

‘Diga lok ka lavantun sangaun levempilas gamgames, ni luutus limixin me Israel diga siam min do ri un i,
10la diga lok ka mo levempilas kusu ri un Laraamang Pota kerekngan ne Moroa ga tong i ria.’ a

Iesu Ga Tu At Lavapaase To Melamgo At Ne Paelat

(Mk 15:2-5; Lu 23:3-5; Jo 18:33-38)

11Ap mo mun loxonaleng ne Iesu ga tu ro melamgo at laradi gomgo ne Paelat la ne Paelat ga sue i, “Kereva, nenu loorong silok at limixin me Judaia?”

La ne Iesu ga vorang i, “I ruturun. Nenu xa ura tong pam i.”

12Lavamaasa silok eburu mi loxongkulao silok diga sok taba i mi levelinga, ketla neni xopmen goxo vaase porang di. 13La ne Paelat ga sue i, “Kereva, u xopara na vorang levelinga atdi?” 14Ketla ne Iesu xopmen goxo vorang mo levelinga, ni goxo vaase asu tekolinga kusu ri vorang mo levelinga atdi; laradi gomgo ga sangu aleng. 15At levenmaares axap laradi gomgo boro Rom ga mu asu lara loklok keneng at leluxa silok, laasen teren Lovovolo Pe. Neni gak soxomus asu lara laradi xokoxo do limixin diga lok katling i. 16Ap mo laaleng lara laradi, laasen teren ne Barabas gak lok at loxokoxo, neni laradi xapmek tinotno. 17Buaang limixin diga vot eburu xusu ri lok katling laradi xokoxo la ne Paelat ga sue di, “Ua lara mi vara i do nia ana soxomus asu raba nimi min, Barabas kopla ne Iesu di tong i do neni Lanarong?” 18Paelat gaklen i do lavamaasa silok la loxongkulao silok diga reven peves at ne Iesu la ni lavasuun teren la diga vara i do dina sev amer i.

19Ap mo loxonaleng Paelat gat kis at loxot kitkis at laradi rongtonga linga; la latkin teren ga lox aonon na levelinga rin, ga lok keretna, “Nemen gat uta lok tavanga ri na laradi kopmen taxakapmek teren, mila itinongo at laxanimin nia ata robo i la labalak ixo xis aulis tino.”

20Ketla lavamaasa silok eburu mi loxongkulao silok diga vaase lolos ti limixin do dina lok katling ne Barabas la dina sev amet ne Iesu.

21Paelat ga sue di, “Ua lara atdu nia ana soxomus asu raba nimi min?”

La diga vorang i rin, “Barabas.”

22La ne Paelat ga sue di, “La nenia aba lok lavanga sala ri ne Iesu, di tong i do Lanarong?”

La nedi axap diga vorang i xeretna, “Una vaxarem i at laxaba.”

23La ne Paelat ga sue di, “Tila mo? Neni ixo lok tavanga xapmek.”

Ketla digap kup lolos keretna, “Paxarem i at laxaba.”
24Paelat ga ven kibis i do limixin di goxopara na ronga levelinga ren, la diga lok do dina ru kaxat ka leesep. Kuren la neni ga lok ka loxodan la ga gos lukngen to melamgo at limixin la ga lok tidi, “Kopmen tekot tarak at na. Lavanga mun atnimi.”

25La mo limixin diga lok, “Keke lumumuat at lanmet teren naba nemen pana atnema eburu mi laxamdak mi laxaalik atnama.”

26La ne Paelat ga soxomus asu ne Barabas tidi. Ketla neni ga raba ne Iesu ri luvuttadi esep kusu dinak pixis i la dina vaxarem i at laxaba.

Limixin Esep Diga Lok Kalise Ne Iesu

(Mk 15:16-20; Jo 19:2-3)

27Melemu limixin esep at ne Paelat diga lok ka ne Iesu uto at loogu silok at laradi gomgo, la limixin esep axap go diga ru xangkan i. 28Diga lok kepe levesingsiga ren la diga vaxasiga i mi lavanga singsigaara at loorong silok. 29La diga lok lixiam tin mi livin gagas la diga vaxaxua lavatlak teren min, la diga vaxarebeng i mi lakdak at loorong silok to at lekngen tino. Melemu diga xis tiktikbu ro melamgo ren la diga lok kalise i. Diga lok, “Ma lok ngangao aleng taram, loorong silok at limixin me Judaia.” 30La diga vubis sanga i, la diga lok ka mo lakdak la digak pixis patlax i min. 31Diga lok kalise axav i, la diga lok pes manga nom lavanga singsigaara basinge i la diga vaxasiga manga i mi lavanga singsiga ren. La diga sat ka nga i basinge loogu silok kusu dina vaxarem i at laxaba.

Diga Vaxarem Ne Iesu At Laxaba

(Mk 15:21-32; Lu 23:26-43; Jo 19:17-27)

32Luvuttadi esep mi ne Iesu diga sixisu ap mo loogu la diga ekip tangarang mi lara laradi boro Sairini, laasen teren ne Simon, la luvuttadi esep diga sox aruru parang i xusu na xip ka laxaba at ne Iesu. 33Diga rupot to at loxot, loxonasen kot go do Golgata. Lavasuun at na loxolinga do “Lavatlak Tongan.” 34Diga raba ne Iesu mi ladan vaen kusu neni na inin i. Diga lok li vam lara lamarasin teren kusu na lok kepe losongsongot teren. Iesu ga in tong pen i, ketla goxopara i. 35Diga vaxarem i at laxaba la melemu diga lu buru mi lengkonuat kusu ri lok kisip ka nege ba lok kaka levempanga singsiga ren. 36Melemu at nom, digat kis la diga reven ne Iesu. 37To mavana at lavatlak teren diga lok li levelinga, mo ga tong asu lavasuun at lumumuat teren. Nom levelinga ga lok keretna, “Neni ne Iesu, Loorong Silok at limixin me Judaia.” 38La limixin esep diga vaxarem bok legepu radi xapmek saparap ne Iesu, lara saparap lekngen tino la lara saparap lekngen kia. 39Limixin digat pas polo go la diga pirapat lempatlak atdi la diga lok kalise ne Iesu. 40La diga lok keretna, “Nenu uga lok do unaba sele utut kepe loogu laplavang la unaba vaxaru amu box i at lavantun aleng. Una lox aroo nga u, mo do nenu ne nitna ne Moroa la una vasi basinge nom laxaba.”

41La kerepmo bok lavamaasa silok eburu mi luvuttadi loklox ase at Lenavolo la loxongkulao silok diga paase aksaksa rin mi levelinga lolos. Diga lok, 42“Neni ga lox aroo lentaba vetpes, ketla neni ixo epovo do na lox aroo axa i. Kereva, neni loorong tuturun pam na me Israel? Do neni na eng si basinge laxaba, dik ataba nuunu ba ren. 43Ni i nuunu at ne Moroa la i lok do neni ne nitna ne Moroa. Teren, ata ven be i do ne Moroa go naba lox aroo ba i.” 44La kerepmo bok luradi xapmek duga merem saparav i, nedu bok duga lok kalise i.

Lanmet At Ne Iesu

(Mk 15:33-41; Lu 23:44-49; Jo 19:28-30)

45At lasangaun mi legepu xonaleng, lamain ga vung pavaa mo lenep silok axap, la gak lok se at lavantun konaleng. 46At lavantun konaleng ne Iesu ga xup lolos keretna, “Eloi, Eloi lama sabaktani?” Lavasuun at na levelinga xeretna, “Moroa rak, Moroa rak, tila u raba arulu ia?”

47Lentaba luvuttadi diga tu go, diga ronga i la diga lok, “I toro ri ne Elaisa.”

48La lara laradi ga sixit la ga lok ka loxontamon la ga lox amlu xaka i ro xeneng at lavaen mamao la ga xoxo li i ro at loxonuna la ga lok do na vaxain ne Iesu min. 49Ketla lentaba luvuttadi diga lok, “Una tu be, ata ven be i do ne Elaisa go naba rupot ti lok tooro i.”

50La ne Iesu ga xup kaxat silok manga la lamamas teren ga rekorop, la ni ga met ta.

51Ap mo loxonaleng lavatamon silok ga merem to xeneng at loogu laplavang ga rem lais ka ro vana, ga su ro xopok la ga ra ngan ta legepu ban, la laxangka gangne la lemparuat ga tepavagam. 52Laramaaut ga rem bang la buaang limixin at ne Moroa, no diga met ganoxa, diga roo xat amlong. 53Diga onon basinge laramaaut atdi la melemu at laaleng ne Iesu ga roo xat amlong, nedi diga vubeles to xeneng at lemenemen kaala la buaang limixin diga ven di.

54Ap mo loxonaleng laasesep at luvuttadi esep eburu mi limixin esep teren diga tu la diga suma langne la levempanga axap ga vot ap mo loxonaleng, diga marat aleng la diga lok, “Neni lamdak tuturun pam at ne Moroa.”

55Buaang lavakin bok mo diga tu vaxalom lixilik la diga reven mo levempanga ga vot. Nedi nom lavakin diga mumu asu ne Iesu boro Galili la digak lok tooro box i. 56Ne Maria Magdalene eburu mi ne Maria, nenen ne Jems mi ne Josep; la nenen bok at lumdak at ne Sebedi.

Limixin Digak Mit Ne Iesu

(Mk 15:42-47; Lu 23:50-56; Jo 19:38-42)

57Taba nga ukantinao lara laradi nopnovos boro Arimatia, laasen teren ne Josep, ga vot la neni bok lara atnedi luvuttadi loklok ka anasa at ne Iesu. 58Neni ga vot parap ne Paelat la ga sing i do neni na raba i mi labantuxu at ne Iesu. La ne Paelat ga siam dola na raba ne Josep mi labantuxu at ne Iesu. 59La ne Josep ga lok ka i la ga bom i mi labantamon maxat, 60la ga lok li i ro xeneng at lamaaut maxat teren, limixin diga ke i ro xeneng at lavaruat. La melemu neni ga xavun pe lumusaragu at lamaaut mi lavaruat la ga onon. 61Maria Magdalene eburu mi lara ne Maria vetpes bok mo dugat kis to melamgo at lamaaut.

Luvuttadi Rutu Mu Diga Kuxut Mi Lamaaut At Ne Iesu

62Ap mo laaleng melemu, ni laaleng kaala, lavamaasa eburu mi lubung Parisi diga vot pasa ne Paelat. 63La diga lok tin keretna, “Leeme Silok, nema ma doma mumu levelinga ap mo laradi xaxarang at laaleng neni move ga rooro la ga lok keretna, ‘Anaba roo xat amlong basinge lanmet melemu at lavantun aleng.’ 64Kuren la, nema ma vara i do una tong i ri luvuttadi rutu mu la dinaba kuxut mi lamaaut teren naba se at laaleng sev avantun kusu luvuttadi loklok ka anasa ren di noxo epovo rit pas ti nem kaka labantuxu ren, la melemu dina tong i ri limixin dola neni ira roo xat amlong pam basinge lanmet; la na laxaxarang melemu, ni naba lok kapmek tinotno ri lara avot.”

65La ne Paelat ga tong i ridi xeretna, “Mina lam kaka tuvuttadi rutu mu la minat pas la mina soxoba avukat lamaaut kerekngan miklen i.” 66Kuren la diga vas kaxat la diga soxoba avukat lamaaut mi levempanga soksoxoba ren, la diga on basinge luvuttadi rutu mu e ri reven tatao lamaaut.

Copyright information for MMX